








A Kacou Philippe roga desãmbr kiuug 1972 yʋʋmd Sikensi departmẽ (Côte d'Ivoire tẽngẽ). A yaa ka-koaad sẽn pa karem biiga. Lekolla loogr poorã, a Kacou Philippe sẽn maan yaa kulɛɛz pipi karen-dot a naasa bala. La hal 1992 n wa tãag 2002 yʋʋmdã, yẽ rɩka a weera sẽn waoog n maan tʋʋm wala manevrend meeb zĩisẽ.
[Yɛlla] fãa sɩnga ne yãab yẽ sẽn yãnd avrɩl kiuug rasm 24 1993 yʋʋmdã. Nanandã, yaa katolik prɛtr nengẽ la yẽ kẽng n na n tɩg n fasemd yãaba võore. N yaool n kẽng baptist rãmba nengẽ n tɩg n maan kiuug a tãab ne bãmb n yaool yɩs n seg a William Branham sẽn yaa Amérique tẽng koe-no moond sulla rãmba. Yaa ne sull kãngẽ la yẽ pa ne wala karem-bi zaalg 1993 yʋʋmd n tãag 2002 yʋʋmdã.
A Kacou Philippe sɩnga yẽ nĩmbuiidẽ koe-moonega zulye kiuug 2002 yʋʋmdã, yãab a yiib soab yẽ sẽn yãnd 1993 yʋʋmd loogr poore. A Kacou Philippe yetame tɩ yẽ yaa yʋn-sʋk kɛlenga tẽntʋmd no-rɛɛsa wala sẽn togl Matthieu 25:6.
Ne a Kacou Philippe, wẽn-dota gill fãa tʋmd n kõta a Sʋɩtãan ne a Jésus-Christ yʋʋre. Yẽ togsda yãab a to yẽ sẽn yãnd 1993 yʋʋmd n yɩlemdẽ t'a pʋgẽ tɩ yẽ yet tɩ yẽ yã wẽn-dota taoor-dãmb yel-solem mamsg rãmbẽ : « Bãmb yĩnsa ra yaa nĩnsaalb yĩns tɩ bãmb zuta yaa rũms toay-toay zutu». La woto tɛk yɩs la pipi no-koɛɛma la wags-taaba yaool n na n sɩnge.
A Kacou Philippe moona yel-soalem wʋsg wala : « Sãa n mik tɩ Wẽnnaam sãama wẽeng buud fãa sa-ko limdgẽ a Noé wankatẽ, wãn-wãn la wẽenga le tɩg n be tẽn-gãonga zug sa-ko limdgẽ loogr poor yɛsa ? ». Koe-moondg kãng gill paama wãeegr Cameroun tẽng kibay sebrẽ.
A Kacou Philippe wilgda vẽeneg bal tɩ yẽ goama tara Wẽnnaam-Sebrẽ no-rɛɛsdba goama pãn yendã.
Ne a Kacou Philippe, Wẽn-dooga sɩngda ne a Jean Baptiste sẽn yaa lisdã, la rẽ yaa yam-tekr lisga. Tɩ yel-wẽna sugr kosg lisg yaool n pʋgl ne tʋmtʋmdbã, tɩ tɩrlma sẽn tũnug tẽeb lisg yaool n wa ne a Martin Luther, tɩ Wẽn-dooga lebg-n-dog lisg Rome-dãmb pipi weoogr [Wẽn-dooga zug] poor yaool n wa, tɩ reeg-n-wub lisga pʋgle, tɩ yɩlg-m-meng lisga sẽn tũnug ne a John Wesley pʋgle, tɩ lebg-n-tob lisg sẽn tũnug ne pãntekotɩsma pʋgle, tɩ lebg-n-vigl lisg pʋgl ne a William Branham, n yaool n wa baas ne pipi yalẽ lebsga lisg ne a Kacou Philippe. La yẽ yetame tɩ sẽn zʋʋg woto poorã, lisg buud sẽn [ket] yaa ziri, baa tɩ rẽ sãa maana ne a Jésus-Christ yʋʋr bɩ ne Ba la Biig la Sɩɩg-Sõng yʋʋr koom bõrbẽ.
A Kacou Philippe nee Wẽnnaam-Sebra wala mobill po-tull getg bɩ wala kʋdemd kibay sebre. Ne yẽndã, Wẽnnaam-Sebra yaa kris-tẽedma la zudayismã tẽn-kʋdemd wẽndẽ yel-tẽegds tʋk la b pa le tol n tõe n kõ [ned] Vɩɩm sẽn-ka-satma ye. Yẽ yõoda Wẽnnaam-Sɛb bugsa fãa yẽ sẽn geldg tɩ yaa wẽeng ne tẽebã, ne makr wala Tob, King James, Tompson, Scofield la Louis Segond. A Kacou Philippe lebg n wilgda bũmb nĩng sẽn yaa Wẽnnaam Gomda võorã, la yẽ wilgd welgr nĩng sẽn be Wẽnnaam Gomda (sẽn yaa sɩd rãmb sẽn vẽneg) n bak ne teolozi (sẽn yaa bãngr sẽn tũnug ne yam n paam) võorã. Yẽ lebg n wilgda a Jésus-Christ wẽndlma, yel-wẽna sugr-kosg sẽn togd n yɩ vẽeneg neba sʋkã, pag zĩiga Wẽn-dooga pʋgã, koom lisgã, Sɩɩg-Sõngã, no-rɛɛsã, Wẽnnaam-Sebrã, Leta ne Wẽn-dooga wʋm-taaba la kris-tẽedma yɛl a taab võyã. La woto yĩngã, yẽ tõdga tɩg n sak Côte-d'Ivoire Yel-kasensa Vaeesg tʋʋm boolle. Yẽ lebg n wilgda kris-tẽedma gill yɛla fãa sebrẽ sẽn boond tɩ no-rɛɛs a Kacou Philippe sebre, sẽn paam yiisg sɛb a tãabẽ Éditions Édilivre France tẽngẽ. Ges zugnallẽ : Le Jour Plus N°3399 sẽn yi avrɩl dasm 15 2016 yʋʋmdã la zugnall Le Sursaut N° [nĩng] sẽn yi avril dasem 15 2016 yʋʋmdã.
La mars kiuug 2008 yʋʋmdã, a Kacou Philippe tigma wẽn-tũudma fãa gill dãmb la kiba-kɩtba la ne nĩmbui zaalga kris-tẽedma wegs-n-wilg zug tigsgẽ. Woto yaa bʋ-kaoor sẽn palgd wẽn-dotã. Tɩ zugnall a yembr gelg yẽ wala Wẽnnaam Gomda pãn-soaala. Yaa wegs-n-wilg tigsg kãng loogr-poor la yaool n yi zugnall a to kiba kasengẽ : No-rɛɛs a yembr sẽn piit Wẽnnaam dapa fũtu. Wala a William Branham, a Kacou Philippe wilgda yel-solem belem yẽ sẽn tik tɩ yaa avrɩl kiuug rasm 24 1993 yʋʋmda malɛkã
La 2008 yʋʋmdã, la a Kacou Philippe koe-moondsa sɩng tɩ lebg bu-goam dãmb a taabẽ. Zugnals n wãeeg a koe-moonds tõr gilli, baa ne sẽn zʋʋg Côte-d'Ivoire poore. Cameroun tẽng zugnall a yembr wilga a kiba-kasen yɩɩbrẽ tɩ : A Kacou Philippe, no-rɛɛs sẽn wa n na n lebg n dems kris-tẽedma. Kibay tʋʋm noy zutu wala Africa n°1, la no-koɛɛm sõsg rãmb pags yã. Tɩ neb kẽer sẽn wa n lekd ne gom-pagd manesmã, la neb sãnda maand-a vẽeneg-vẽeneg ne wẽnem. Tɩ pɛdb yɛs me kẽng taoor zãrg n dɩkd a Kacou Philippe nao-kẽnda wã yembr-yembr sẽn na yɩl n sãam-ba.
Mɛ kiuug rasm 13 2016 yʋʋmdã, no-rɛɛs a Kacou Philippe paama kodenvaar pãn-soaalba yõkr yẽ zakẽ ne padeng tɩ yẽ geesa Leta pãn-tõogo, la yẽ piirsd neba n kẽesd wẽn-tũudma kisg-taabẽ la wẽn-tũudma kengr yĩnga. Yẽ maana wĩnds a naas la yʋnd a naas n zĩ sɛɛz zug Côte-d'Ivoire yel kasensa vaeesg tʋʋm zakẽ. N yaool n na n maan wĩnds a yiib la yʋnd a yiib Abidjan prefɛktiir de poliisa tẽn-lamd tẽngr doogẽ la kiuug a tãab Abidjan bãens-ro kasengẽ nand n yaool n na n wa paam a soog-m-meng wut kiuug rasm 16 2016 yʋʋmda ne tẽng-n-biilem tõog yãkr yẽ zugu, sẽn tɩg n yɩɩd fãa yaa gɩdgr tɩ moon Koe-nooga yʋʋm a nu wã pʋgẽ. Togo la Cameroun kiba-kɩtba ra gelga bʋ-kaoora ne yel-libsgu. La kaoosg poorẽ, la kodenvaar wẽn-tũudem taoor-dãmb na n wa yaool n sak tɩ yaa bãmb n mi a yõkra la a bãens-roogẽ pagba tiiri.
Ne a Kacou Philippe, yẽnda no-rɛɛsenga tʋʋmd tara nens bɩ yalẽ kasens a yiibu. Pipi neng sẽn yaa wala rogm-pʋɩɩr yẽ sẽn deeg ne yẽ ba a William Branham tɩ rẽ yaa Matthieu 25:6 pidgs sẽn yaa yẽ vẽnegr dãmba gill sẽn be yẽ sebrẽ sẽn boond tɩ No-rɛɛs a Kacou Philippe Sebr pipi sapɩtrẽ n tãag a sapɩtr 154 pʋsẽ. Tɩ neng a yiib soab yaa bãngr-goam togsgã, la zãms-bɛda la yãab-rãmbã, sẽn yaa yẽ vẽnegr dãmba gill sẽn be yẽ sebrẽ sapɩtr 155 n tãag sapɩtr 162. Tɩ ne sapɩtr 163 n tãag sõor sẽn nan pa vẽneg woto nanda sẽn na n wa na n yɩ maagr la bõn-bãn kaset-rãmb n kõ a tʋʋmda kaset sẽn tũnug maagr-pʋʋsg bog dũniya tẽns wʋsg pʋsẽ wa tɩg n tãag ɛstaad bedra yãab pidsg yẽ sẽn yãnd 1993 yʋʋmdã.
Ne a Kacou Philippe, zãms-bɛda la yãab-rãmba yaa gom-tadg sẽn be wẽn-naandsa la Wẽnnaam Kasenga sẽn paas ne nĩnsaalba sʋka. Yẽ geldgda zãms-bɛda la yãab-rãmba wala sor-tũudem noya la keoogr pano rãmb nĩnsaalba kẽnd n dabd Wẽnnaam nengẽ, tɩ pa kaal zãms-bedr bɩ yãab yaa paoog Wẽnnaam sẽn gomd ne foogã. Ne yẽndã, woto yell ra togd n paama goam dũniya wẽn-dota la wẽn-tũudma gill pʋsẽ sẽn na wilg [b] karem-biisa zãms-bɛda la yãab-rãmbayõodã. La baa ne woto fãa, zãmsd rãmba la yãab-rãmba bilsg ra togd n maana ne yam-bʋgsem la yõk-m meng wʋsg sẽn tũnug wẽn-tũudem taoor-dãmbã. Bal yaa ne Wẽnnaam kũun la woto ra togd n maane.
A Kacou Philippe yã yãabẽ zõe kiuug rasm a 5 2022 yʋʋmd malɛk sẽn kõ yẽ seb-bil bʋla la a wilg yẽ tɩ yẽ kẽng Afrique du Sud. La wankata sẽn wa n ta, yẽ bãngame tɩ seb-bil bʋla wã yaa paspoor tɩ yẽ tʋʋmda yʋʋm pisi n pa tol n yi Côte-d'Ivoire loogr-poorã, la Wẽnnaam kõt yẽ sor tɩ maan tẽntʋm so-togs yɩsa, la yẽ ra togda pipi n kẽng Afrique du Sud n tɩg n deeg maagr kũun a William Branham sẽn da bas beenẽ. Sẽn tũnug zãms-bɛd la yãab-rãmb wʋsgo, yẽ bãngame tɩ yẽ ra togd n yõgna maagr la bõn-bãn pʋʋsg rãmb zaalem. Malɛk n [pĩnd n] keoog yẽ 2021 yʋʋmd tɩ yẽ ra wa tol n deeg ned baa yembr ligd bɩ bũmb kũun baa [a soab] padeng sẽn yaa to-to yẽ maagr-pʋʋsg wankat rãmbẽ ye. Yẽnda sɩnga a pipi maagr-pʋʋsg Afrique du Sud tẽngẽ mars kiuug 2025 yʋʋmda tẽn-bɛd toay-toayẽ wala Johannesburg la Pretoria, Middelburg, Zebediela tɩ avrɩl kiuug 2025 yʋʋmda [yẽ yaool n kẽng] Zimbabwé yẽ sẽn paam zu-loe kɩds tɩ paam viiza loogr poore. Zimbabwé tẽngẽ maagr-pʋʋsga maana Harare la Bulawayo avrɩl kiuug rasm 16 n tãag a rasm 21 2025 yʋʋmdã. Wala sẽn tũnug kaset rãmb wʋsgo, bãad-dãmb, la zoens, la koms-rãmb, la wobs, la SIDA bẽedb la wʋns wʋsg paama zĩig-pʋgẽ bɩ rasm saar loogr poor maagre. Afrique du Sud la Zimbabwé la Côte-d'Ivoire la Bénin la Cameroun la Centrafrique tẽns kiba-kɩtb tʋʋm noy wʋsg la zugnall bɛd wala Herald la Chronicle dãmb goma no-rɛɛs a Kacou Philippe so-togsa Afrique du Sud la Zimbabwé tẽnsẽ yelle. Ne a Kacou Philippe, yẽnda tẽntʋmd so-toaka Afrique du Sud tẽngẽ la woto poor Zimbabwé tẽngẽ, sẽn paasd yẽnda bõn-bãna fãa yaa a yembr ne a William Branham dẽnd a wankatẽ 1951 yʋʋmdẽ. Bõn-bãna sẽn togl taab tõe n vaees n gesa no-rɛɛs a Kacou Philippe sebra sapɩtr 163 la 164 la kaset vẽensa sebr a Julius Stadsklev [sẽn gʋlsã], a William Branham, no-rɛɛs sẽn kaagd Afrique du Sud kareng bɩ b kelgr poore. Yel-togl kãnga kõta yel-kʋmbg tɩ ne rẽnda, Ohio kʋɩlg malɛka yaa a yembr ne malɛk nĩng sẽn be ne no-rɛɛs a Kacou Philippe. Zimbabwé loogr poorã, a Kacou Philippe ra togd n kẽnga Gabon zõe kiuug 2025 yʋʋmdã, la Gabon Leta tõdga yẽ viiza [kũun] wẽn-tũudma taoor-dãmba yĩng sẽn puk [bãmb] kisgr ne no-rɛɛs a Kacou Philippe zaalem maagr-pʋʋsg rãmba ne padens toay-toaya la sẽn tɩg n yɩɩd fãa yaa sẽn maan tɩ no-rɛɛs a Kacou Philippe maagr-pʋʋsg tolg n yaa zaalem zãng fasɩ n na n sak malɛk keoog rɩɩgdem yãab pʋg 2021 yʋʋmdã. Woto n wa ne yẽ tʋʋm gãnegdsa Gabon la tẽns a taab wala Bénin, Togo, Cameroun, Congo Brazzaville la Congo Kinshasa tẽnsẽ viigrã.
Sẽn dɩk hal https://plus.wikimonde.com/wiki/Kacou_Philippe n lebge
( Mõonã hat daar wut kiuug rasm 18 2002 yʋʋmdã Lokodjro Abidjan Côte d''Ivoire)
( Mõonã hat daar octobre kiuug rasm 20 2002 yʋʋmdã, Lokodjro Abidjan Côte d''Ivoire)
(Mõonã hat daar novãmbr kiuug rasm 10 2002 yʋʋmdã, Lokodjro Abidjan Côte d''Ivoire.)
( Mõonã hat daar yibeogo desãmbr kiuug rasm 15 2002 yʋʋmdã, Lokodjro Abidjan Côte d''Ivoire.)
( Mõonã hat daar yibeogo desãmbr kiuug rasm 22 2002 yʋʋmdã, Lokodjro Abidjan Côte d''Ivoire. )
( Mõonã hat daar yibeogo novãmbr kiuug rasm a 2 2003 yʋʋmdã, Lokodjro Abidjan Côte d''Ivoire. )
(Mõonã hatã zãviye kiuug rasm 12 2003 yʋʋmdã, Lokodjro Abidjan Côte d''Ivoire.)
(Mõonã hat daar yibeogo mẽ kiuug rasm a 4 2003 yʋʋmdã, Lokodjro Abidjan Côte d''Ivoire.)
(Mõonã hat daar yibeogo fevriye kiuug rasm 23 2003 yʋʋmdã, Lokodjro, Abidjan Côte d''Ivoire)
( Mõonã bãtã daar desãmbr 01 2002 yʋʋmdã, Locodjro Abidian Côte d''Ivoire.)
( Mõonã hatã yibeogo avril kiuug rasm 27 2003 yʋʋmdã, Locodjro Abidjan Côte d''Ivoire.)